naziv:
PRERADOVIĆEVA 11, rezidencijalna građevina
klijent:
Arhitektonsko-urbanistički javni natječaj
autor:
UPI-2M
status:
natječaj 2015.
površina:
1.346 m2
lokacija:
Preradovićeva 11, Zagreb
Blokovska gradnja – kao dominantan urbanistički detalj Grada Zagreba dao je inicijalne inpute za razradu projekta. Ulično pročelje ispoštovalo je od ranije definirane oblikovne elemente susjednih objekata prateći siluetu okolnih objekata u visinama vijenaca i kosini krova te rasteru otvora. Kontroliranom plošnom igrom vertikalnih elemenata promatrač iz jedne perspektive dobija dojam kontinuiteta otvora uličnog platna te se prilagođava rezidencijalnom bloku, dok se iz frontalne perspektive dobiva potpuno drugi dojam prozračnosti i rahlosti gdje se vertikalnim elementima poništava namjena uličnog platna, a odaje da se iza tog „lažnog“ pročelja dešava druga prostorna „senzacija“. Bitan element u blokovskoj gradnji, ulaz u unutarnje dvorište – „vežu“, u modernoj interpretaciji, u ovom projektu, predstavlja ulaz u garažu. Zbog ograničavajućih prostornih parametara, prvobitno nepostojećih kvalitetnih vizura, osim one prema ulici, te zbog nemogućnosti planiranja prostora sa kvalitetnom insolacijom pristupilo se drukčijem konceptu tlocrtne dispozicije u odnosu na klasičnu blokovsku gradnju. Unikatnost riješenja je dobivena kreiranjem zasebnih volumena povezanih zajedničkim komunikacijama cijelom dužinom uz sjeverni, najnepovoljniji dio parcele iz kojeg se u formi „češlja“ planiraju zasebni volumeni sa otvorenim prostorima između njih.
Osim plošne nametnula se i razvedenost u vertikalnom smislu, izmještanjem središnjeg prostora mosta na prvi kat, te maksimalnim otvaranjem otvorenog vrta prema stambenom dijelu, posebno dijelu bazena. Raščlanjenost volumena definira i njihovu mikro namjenu (poslovni, privatni, dio vrta i prostor „mosta“). Rezidencijalni dio je gurnut u stražnji, zapadni dio parcele – najintimniji i najbolje osunčan. Na suprotnoj strani, uz Preradovićevu ulicu, smješten je sav „javni“ karakter objekta, s ulaznom partijom s garažom i reprezentativnim predvorjem koji u jednom funkcionalno povezuje privatni i poslovni dio, a u drugom omogućava što bolju vizuru prema unutarnjem vrtu kroz dematerijalizirano stubište uporabom transparetnih materijala. Reprezentativno stubište predstavlja „hommage“ klasičnim rezidencijalnim vilama u kojim bi centralno stubište, osim klasične funkcije povezivanja katova, bila svojevrsna centralna skulptura ulaznog predvorja. Ured vlasnika objekta smišljeno je smješten iznad samog ulaza i uz prometnicu i tako naglašava svoj poslovni karakter, te je vizualno i fizički odvojen od ostalog privatnog dijela objekta.
„Most“ je u arhitektonskom dijelu svojevrsna fizička i psihološka poveznica između privatnog i poslovnog dijela. Može koristiti kao produžetak dijela za blagovanje te se spojiti sa rezidencijalnom namjenom ili kao reprezentativna sala za poslovne sastanke. U oba slučaja „most“ stvara svojevrsnu scenografiju.
Objekt je projektiran kao introvertan, okrenut prema samom sebi, a ne prema glavnoj prometnici kako bi se dobili unutarnji intimni prostori sa vlastitim vizualnim scenarijima. Sve vizure su na sam objekt koji kroz igru volumena, odizanjem središnjeg dijela iznad partera stvara vlastite vizualne provokacija i scenografije, neovisnim o susjednim objektima, čime se kreira svojevrsno sigurno utočište usred gradskog centra.
